Tumacenje Dragulja Poslanicke Mudrosti 3234a

June 13, 2018 | Author: Samir Beglerović | Category: N/A


Comments



Description

32 Pogledi2. juli/srpanj 2011. Pogledi 33 Abdulah-efendija Al-Bosnawi – za{titni znak bo{nja~kog i bosanskog identiteta U protekle ~etiri godine Abdulah-efendija Bo{njak se, prijevodom njegova “Komentara” na bosanski jezik u sadr`inskom opsegu od 2.000 stranica, polagano vra}ao svojoj domovini. Zahvaljuju}i iranskom Institutu Ibn Sina u Sarajevu, koji je objavio integralni prijevod teksta Bo{njakova “Komentara” u ~etiri sveska, Bosanci su prvi narod u svijetu koji ~ita duhovno {tivo ovog velikog arapskog rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka: na prijevodu je vrijedno radio prof. dr. Re{id Hafizovi} koji za Poglede pi{e o Bo{njaku, “Komentarima na Dragulje poslani~ke mudrosti” i govori kako je nastajalo ovo iznimno vrijedno djelo u na{im, doma}im uvjetima Pi{e: Re{id Hafizovi} TUMA^ENJE DRAGULJA POSLANI^KE MUDROSTI ok je Inkvizicija u neko}muslimanskoj[panijidovr{avalasvojkrvavi pir nad ~udesnim muslimanskim kraljevstvom ili halifatom na Pirinejskompoluotoku, li{avaju}i za svagda Europu onog najboljeg {to joj se ikad dogodilo u njenoj povijesti i guraju}i je u barbarizam i duhovnu mrklinu kakvu dotad nije vidio ljudski rod, na Balkanu, u Bosni je stasaomladi}, `ivisvjedokkozmi~ketragedije {panskih muslimana, koji se upravo spremao podi}i do danas neprevazi|eni duhovni spomenik muslimanskoj kulturi i civilizaciji na Pirinejima koja je cijelimilenijsvogaprisustva na europskom tlu Europu spa{avala od nje same. Rije~ je o Abdulah-efendijiBo{njaku(umro1644.), duhovnompotomkuVelikogU~itelja (al-Shaykh al-Akbar, DoctorMaximus), {panskogprosvjetitelja i hijeratikaMuhyiddin ibn ’Arabija, europskogmuslimana iz dvanaestogstolje}a, ~iji nesvakida{njiduhovniopus ga je smjestio na pijedestal najve}eg misti~nog filozofa Istoka i Zapada. Bio je samo jedan me|u stotinama sebi sli~nih sufija, filozofa, pjesnika, teologa, logi~ara, matemati~ara, histori~ara, polihistora, astronoma, kroni~ara i inih koji su svojimkolosalnimdjelomobilje`ili{esnaesto, sedamnaesto i osamnaestostolje}eotomanskogprisustva na Balkanu. Bilo je to upravovrijemeistinskogprosvjetiteljstva u Europikoje je uslijedilomnogoprije tzv. vremena Francuskog prosvjetiteljstva. Bje`e}i pred razbuktalim loma~ama Inkvizicije, i {panskijevreji su svoju u dotada{njojpovijestijevrejskog mi{ljenja nevi|enu duhovnu ba{tinu “udomili“ ba{tu, u “otomanskiBalkan” u razu|eneduhovne , univerzume prosvjetiteljskih Bo{njaka ~ije tada{nje vrijeme, gle paradoksa, nedobronamjerni njihovi bli`i i dalji europski susjedi predumi{ljajno nastoje predstaviti vremenom “tamnog vilajeta” . D dudarnim sa razmi{ljanjima i interpretacijamasamog Abdulah-efendijeBo{njaka. To, svakako, valjapotcrtatiunato~~injenici da su ova institucija i njeniprvinosioci koji su skupa s njom rasli posljednjih trideset i vi{egodinadanasizlo`eninevi|enomru{ila~kom, gotovo barbarskom nasrtanju i razaranju sa strane ovda{njih “binladenovskih junkera” u ~ijim rije~ima, a nerijetko, i djelima se prepoznaje onaj ru{ila~ki “rukopis” jednak onom istorodne im bratije u Afganistanu, Iraku, Somaliji, ^e~eniji, Pakistanu i drugdje. Gore od njihovih sumanutih i bezumnih nakana uperenihprotivFakultetaislamskihnauka u Sarajevu i njegovih kadrova, koje ovi binladenovski aktivisti objelodanjuju na svojim portalima, skriveni iza “zidina” interneta, jest sama ~injenica da te njihove sumanute i bezumnenakaneosvi}u na stranicamadnevnenovinekoja se volihvastati da predstavlja“avaz” svebo{nja~kog identiteta, ili na slu`benim portalima administrativnog vrha Islamske zajednice u BiH prije negoli na re~enim “junkerskim” portalima i on-line forumimaovihmilitantnihjuno{a. Na temelju te ~injenice, mo`da, jo{ uvijek poimence ne znamo autore onih sumanutih nakana, no njihove naru~itelje, nimalo iznena|eni, svakako znamo. Slava bo{nja~kog identiteta jica bijahu takve veli~ine da im u vremenu u kojem mi `ivimo ni dostojnogkonju{ara ne bismomoglina}i u ovda{njim, ali ni svjetskimpoliti~kim, dr`avnim i religijskim vrhovima. U tom velikom muslimanskom imperiju sa duhovnim naslije|em kakvo svijet nije pamtio, Abdulahefendija Bo{njak se odva`io napisati, ko zna koji po redu, “Komentar na Dragulje poslani~ke mudrosti” (Sharh Fusus al-Hikam), to jest na djelo slavnog Andalu`anina Ibn ’Arabija, djelo koje je sami “manifesto” sufijskeknji`evnosti, ali taj “Komentar” nije bio tek jedan u nizu, ve} takav da mu je priskrbio laskavi naslov “tuma~ dragulja” (Sharih al-Fusus), dok je u na{emvremenuocijenjen kao najljep{i, postav{itakopredmetom i{~itavanja na najpresti`nijim univerzitetima u svijetu, makar je tekst jo{ uvijek u formi rukopisa, pisan klasi~nim, visokoumnim i krajnje njegovanim arapskim jezikom. @ive}i u srcu muslimanskog imperija, Abdulahefendija Bo{njak ni jednog trenutka nije zatajio vlastitinacionalniidentitetniti je kriovlastitekorijene, nego se posvuda i uvijekpredstavljao i potpisivao kao AlBosnawi – Bosanac/Bo{njak, svjedo~e}i vlastitim primjerom kako se brani, promi~e i nosi vrijednost vlastitogidentiteta. Za razliku od njega, u njegovojdomovini danas oni, me|u Bo{njacima, koji nedostojnoovaplo}ujudostojanstvoreligijskog i akademskog autoriteta, jedva da i{ta znaju o njemu i njegovu djelu, ve} kao ljudi opasnih sujeta i nezaja`ljivih apetita prema vrijednostima koje im nikako ne pripada- Bo{njakova Bosna Abdulah-efendija Bo{njak, mladi} iz Gradi{ke, svoju~ak i do dandanasnedosegnutunaobrazbu i rasko{nu akademsku kulturu sticao je u dotad najve}im i najboljim sredi{tima duhovne kulture unutar Otomanskog imperija: Istanbulu, Konji, Damasku, Meki i Medini, a svoje ideje je, pored maternjeg bosanskog jezika, na jednak na~in izricao na jo{ tri, gotovo pa “maternjajezika” na kojima je pisao, to jest na turskom, perzijskom i arapskom. Premda je bio krajnje njegovani duhovnjak, a ne politi~ki analiti~ar i politi~kipragmatik, njegovagotovouro|enapoliti~ka inteligencija i mudrostbili su takvi da su ga preporu~ili sultanunjegovavremena i smjestili ga tik uz njega, tako da je Abdulah-efendijaBo{njakobno}ispisivaonajljep{u duhovnu lektiru unutar razli~itih obzorja muslimanske u~enosti, a obdan mar{irao uz svog sultana i dijelio mu vlastitepoliti~kesavjete i nagovore. Tako se tro{io`ivotdvojicesultana, jednog sa duhovnim turbanom na glavi i drugog sa onimsvjetovnim, a obo- FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA “To, svakako, valja potcrtati unato~ ~injenici da su ova institucija i njeni prvi nosioci koji su skupa s njom rasli posljednjih trideset i vi{e godina danas izlo`eni nevi|enom ru{ila~kom, gotovo barbarskom nasrtanju i razaranju sa strane ovda{njih ’binladenovskih junkera’” ju, utemeljuju raznorazne kvazi-znanstvene i kvaziakademskeinstitutekojinisudrugodoliodsudnipucanj u srce ideje bosanstva i bo{nja{tva, pogubni institucionalniparalelizam u Bo{njakovojBosnikoja jo{ uvijek bije bitku za o~uvanjem vlastitog tla pod nogama. U protekle~etirigodineAbdulah-efendijaBo{njak se, prijevodomnjegova“Komentara” na bosanskijezik u sadr`inskom opsegu od 2.000 stranica, polaganovra}aosvojojdomovini. Zahvaljuju}ina{imnesebi~nimiranskimprijateljima iz Instituta Ibn Sina u Sarajevu, koji su objavili integralni prijevod teksta Bo{njakova “Komentara” u ~etiri sveska, Bosanci su prvi narod u svijetu koji ~ita duhovno {tivo ovog velikog arapskog rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka, dok na kriti~kom izdanju ovoga teksta i njegovoj pripremi za {tampu jo{ uvijekvrijednoradi na Kyotouniverzitetu u Japanu uva`eni profesor Yasushi Tonaga, dostojni nasljednik na Katedri za islamsku filozofiju slavnog profesora Toshihica Izutzua. Prvu promociju ovaj integralni prijevod “Komentara” Abdulah-efendije Bo{njaka do`ivio je decembra mjeseca 2010. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, na instituciji koja je, vjerovatno, najdostojnija i najrelevantnija da progovori o velikomdjelu ovog izuzetnog bosanskog i bo{nja~kog u~itelja i prosvjetitelja. To je jedina obrazovno-odgojna institucija, u poretkureligijskihobrazovnihinstitucija u Bo{njaka danas, koja je odnjegovala svoj vlastiti kadar sa blistavim akademskim karijerama i rezultatima po- Ali, vratimo se djeluAbdulah-efendijeBo{njaka~ije ime, naporedo uz ime muderisaTajib ef. Oki}a i knji`evnikaMe{eSelimovi}a, u prijateljskimzemljamamuslimanskogsvijeta, prijesvega u samojTurskoj, jo{ uvijek predstavlja za{titni znak i slavu bo{nja~kog identitetakoji je u vrijemeotomanskeBosne bio samodrugo ime za ukupni kulturni identitet samog Otomanskog imperija, kako nedavno u Sarajevu re~e aktuelni predsjednik Iranske akademije za filozofiju profesor Gholam Reza Aavani. Bo{njakov “Komentar” na Ibn ’Arabijeve “Draguljeposlani~kemudrosti” istinska je enciklopedija u kojoj su dotaknutaskoro sva bitnapitanjakojima se bavi duhovna nauka islama. Nije samo njegovani jezik ovogadjelaAbdulah-efendijeBo{njaka ono {to zadivljuje i skoro dah oduzima, ve} jednako tako i njegovaerudicija, metodolo{kapreciznost i znanstvenaaparatura posvjedo~ena u brojnim i opse`nim glosama na marginama rukopisa u kojima nas on obavje{tava o svakom autoru svoga vremena, njegovom djelu i njegovimidejamakoje su u dodiru sa onim{to on izla`e na stranicama ovog velikog “Komentara” Dok . se poziva na djelo samog Ibn ’Arabija ili njegovih slavnihu~enika i tuma~a, Abdulah-efendijaBo{njak nas izravno navodi na dulje ili kra}e citate iz njihova djela, citatekojih je posveli{enaznatnokra}a, prvaina~ica ovog rukopisa koju je neko} bio napisao na osmanskom turskom. Kada smo kazali da je ovaj“Komentar” istinskaenciklopedija svih zna~ajnih pitanja kojima se bavi odgovornaduhovnanaukaislama, htjeli smo re}i da ovo njegovo djelo, zapravo, predstavlja cjelovitu povijest “Abdulah-efendija Bo{njak obno} je ispisivao najljep{u duhovnu lektiru unutar razli~itih obzorja muslimanske u~enosti” intelektualna javnost na najpoznatijim svjetskim univerzitetima je ve} decenijama sustavno ~itala ovaj dragocjeni rukopis Abdulah-efendije Bo{njaka. njene na~ine objavljivanje. kao i temeljnunaravdvadeset i sedam poslani~kih logosa ili glasono{a Bo`ijih koji su krozrazli~itasvetopovijesnarazdobljaobjavebiliparadigmati~neegzistencijalneprimateljkeneizrecivih aspekata bo`anske mudrosti. ali i institucije koje su po definiciji svoga posla du`ne da vam o tome dadnu prveneophodneupute. Vi{e od dvije godine i ja i na{i prijatelji iz instituta Ibn Sina ~inili smo sve da se do autografa ovog rukopisa nekako do|e. S drugestrane. U tom smislu je svaki pojedina~ni ljudski primjerak svet i za{ti}en pe~atomBo`ijeslave. godine. ne kao njihovgospodar. bio ravan nuli. molili razne institucije u nas i u nekim zemljama muslimanskog svijeta za koje smo pretpostavili da u svojim rukopisnim zbirkama posjeduju i ovaj Bo{njakov rukopis. 2. ali je rezultat. utemeljuju raznorazne kvazi-znanstvene i kvazi-akademske institute koji nisu drugo doli odsudni pucanj u srce ideje bosanstva i bo{nja{tva. iskonskeprirode za ~ijedosezanje je PoslanikislamastalnoiskaopotporuBo`ijurije~ima: “Gospodaru. godine. Tad sam doznao i to da kolega Yasushi Tonaga. ali ne na razini njihovih egzistencijalnih maski. znak punine svog bo`anskog stvaranja.34 Pogledi bo`anske objave. ovo njegovoenciklopedijskodjeloispisujenesvakida{nje i u povijestimuslimanskog mi{ljenja rijetko vi|ene aspekte sufijske egzegeze svetoga teksta. gle. Kako je izgledao jedan Va{ radni dan? – Svaki od ~etiri sveska rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka prevodio sam. na taj na~in. sada pod vidom sinteze cjelovito slo`io u svaki pojedina~ni ljudski primjerak kao mikrokozmos ili svijet u malom. Tako. I. Pribavljanje ovog rukopisa je pri~a za sebe. ~uda! Za samo sedam dana u neobi~no luksuznom pakovanju iz Japana mi je stigao disk sa sadr`ajem Bo{njakova rukopisa i usrdne `elje za istrajan i iscrpljuju}i rad koji me ~ekao kroz naredne ~etiri godine. ~ovjek je dionikuniverzalnogdarajezika ili sposobnosti imenovanja stvari. historicisti~kojdimenziji. BOSANAC BO[NJAK “Za razliku od njega. spomenuliideju o makrokozmosukojinijesvijetmagi~nihsila ili od Boganapu{tenomsvijetu. nego je rije~ o svijetu koji je izvana i iznutra premre`en tvora~kom energijom Bo`ijih Imena koja ~ine `ivu zbilju svekolikih makro i mikrosvjetova. juli/srpanj 2011. No. izjadam zbog svega {to mi se doga|alo u protekle dvije godine vezano za potragu Bo{njakova autografa ovog rukopisa. koji nedostojno ovaplo}uju dostojanstvo religijskog i akademskog autoriteta. Dramati~nije od nje same je spoznaja da o ovom briljantnom autoru porijeklom iz Bosne jedva da su i{ta znali i pojedinci. kako svjedo~e o tome pojedini poslani~ki pravorijeci. pogubni institucionalni paralelizam u Bo{njakovoj Bosni koja jo{ uvijek bije bitku za o~uvanjem vlastitog tla pod nogama” Kako ste se odlu~ili za prevo|enjeBo{njakova rukopisa? – Odluka da se pribavi i prevede arapski rukopis Bo{njakova “Komentara” na Ibn ’Arabijevo djelo Fusus al-Hikam pripala je na{im iranskim prijateljima iz Instituta Ibn Sina u Sarajevu koji ve} dobrih petnaest godina tro{e svoj novac za o`ivljavanje na{e duhovne ba{tine. u prosjeku. tako da su ~etiri sveska bosanskog izdanja ovog opse`nog rukopisa izlazila godinu za godinom u rasponu2008. me|u Bo{njacima. vidljivih oblika. njenu strukturu. to jest da napi{em kratku poruku kolegi. barem. jer sam osje}ao posramljenost odbiti uraditi ne{to za {ta su se na{i prijatelji opredijelili i {to. Onaj ko poznajeiskonskuprirodustvari i. Temeljni razlog zbog kojeg se ubojstvo svakog pojedinog ~ovjeka smatra kozmi~kom tragedijom ne po~iva toliko u ~injenici {to je svaki ~ovjek u svojoj prvobitnojnaraviistinskiAdem– rajskiprototipljudske civilizacije ~ija temeljna narav ga stavlja na razinukoja je iznadrazinean|eoskesvjetlosne ili d`inske ognjene civilizacije. jo{ jedine preostalemogu}nosti. premdaNjegovomRukomstvorenom. To je za mene bilo pora`avaju}e. ve} na stupnjunjihovihzna~enja. Svetostprimordijalneprirodesvakogljudskogprimjerkaovjerovljena je duhovnimdarovimakojeprimamo u ba{tinu po onoj muhamedanskoj duhovnoj pripravi u nama na~injenoj od samih duhovnihgenamuhamedanskog uma. Kako ste do{li do autografa rukopisa? – To je duga i pomalo dramati~napri~a. duha i svjetla. kroz simboli~ki jezik sufijske literature i pod vidomnjeneprimijenjeneduhovnosti. prijesvakedruge. ve} kao ljudi opasnih sujeta i nezaja`ljivih apetita prema vrijednostima koje im nikako ne pripadaju. daj nam da vidimo stvari kakve. profesoru sa Kyoto univerziteta u Japanu i da mu se. kao prvostvorenojparadigmiidealneljudskenaravi. ve} kao svekozmi~kipastir ili Bo`ijihalifakojitakoupravljaju}istvarimasvijeta. zacijelo. uglavnom. a njegovonepravednoubojstvo uvijek je izraz istinske kozmi~ke tragedije. nego tu povijestobjaveispituje u njenojmetapovijesnoj ravni. tad bismo. radi na kriti~kom izdanju teksta rukopisa i da za svoja istra`ivanja u polju islamske filozofije prima tako visok nov~ani iznos od vlade Japana kakvim se mi nikada ne}emo mo}i nadati. Samo {to sam bio pomislio da od tog posla ne}e biti ni{ta i da Abdulah-efendija Bo{njak ne}e biti vra}en domovini kroz prijevod njegova rukopisa na bosanski jezik. Moji uvidi u kolosalno djelo Andalu`anina Ibn ’Arabija tokom izrade moga doktorata predstavljali su dragocjen predujam za {to potpuniji i temeljitiji susret sa tekstom samog Abdulah-efendije Bo{njaka. A to upravo i jest istinsko zna~enje naslova “Abdullah” – “sluga Allahov” najuzvi{enijeg . U taj makrokozmos. “sveobuhvatni egzistent” savr{eni . u njegovoj domovini danas oni. raspr{en u makrokozmosu pod vidompojedina~nih par~i}a. pove`e se sa kozmi~kim bilom Bitka. taj ozbiljuje kozmi~ku dominaciju nad stvarima i stje~e vlast upravljanja nad njima. svijet trajno obnavljaju}e tvora~ke energije i slave uvijek nanovo otkrivaju}eg Imena Bo`ijeg Bog je uveo ^ovjeka. naslova kojim je Bog odlikovao svoje izabranike ili glasono{e. koji mi je poslao taj disk. gdje god je to potrebno. njihoveprvobitne. Za razliku od nas koji se tako nemarno odnosimo prema samimdraguljimasvojeduhovne ba{tine. Bosance koji su bili na studiju u zemljama ? za koje se pretpostavljalo da su posjedovale ovaj rukopis. a u svakom od njih treperi svjetlosna slava i neodoljivasilaNjegoveBiti. sjetio sam se. i kroz period od posljednjih petnaestak godina spomenuti institut je napravio zna~ajnu i veoma vrijednu izdava~ku produkciju. donosi duhovnu korist nama ovdje u Bosni. Svijet u malom Tra`imo li samonekekrunskeidejeovogvelikog djela znamenitog Abdulah-efendije Bo{njaka. tu “Nuhovukorablju” u koju je Bog svakiaspektvlastitogastvaranja. u kona~nici. premda ne propu{tauvesti u kazivanje i sve relevantne povijesne ~injenice. izme|u tri i pol i ~etiri mjese- ? “Za samo sedam dana u neobi~no luksuznom pakovanju iz J .2011. mo`da tad. [tavi{e. jesu!” Zemaljski ~ador Dohva}atistvari pod vidomnjihoveiskonskeprirode. bivaistinskislugaBo`iji. ukoliko ovaj jest bi}e koje slu`i Bogu ili svijetu snagom su{tinske prisebnosti i podlo`nosti ~istoga duha (’Ubudiya). slali smo i pojedine ljude iz Sarajeva ili smo molili poznanike. Po~eo sam raditi na rukopisu 2007. zna~i dosezati `ivi Bitak i biti dionikom njegovaneprestanogbivstvodavnogtalasanja i pjenu{anja na `ivim “stranicama” Prirode. Abdulah-efendijaBo{njak tu povijestobjave ne ispituje u njenojpovijesnoj. Na meni je bilo da pristanem ili ne pristanem uraditi ovaj i slo`en i krajnje iscrpljuju}i posao. ~etiri godine iscrpljuju}eg rada na pri- Nezaboravna duh ? jevodu rezultirali su sadr`inskim opsegom koji broji preko dvije hiljade stranica. jedva da i{ta znaju o njemu i njegovu djelu. primateljke njegovanesnagomizravne“bo`anskepedagogije” kao takve. Zahvaljuju}i takvoj ba{tini i duhovnoj pripravi. Nisam imao izbora. koliko u tome {to je svaki ~ovjekiznutraistinskiMuhammed– slavaBo`ijakojaovaplo}ujeiskruduha i tra~aksvjetlaLicaBo`ijega kakvo se ne daje nijednom drugom stvorenju. –. Slali smo pisma na sve strane. a teofanijamasvojih Imena zadr`ava ih ondje do trena njihova ponovnog vra}anja u stanje na~elne neo~itovanosti. ali je svaki naredni dan bilo sve lak{e i ubrzanije. ono {to posebno dugujemovomveomate{komrukopisu jest ~injenica da je osna`io moje iskustvo ~itanja i de{ifriranja rukopisa iz akademskih disciplina kojima se bavim tokomcijelesvojekarijere. napabir~eno znanje koje priskrbljuje tek ~istepojmove i predod`be(’Ilmhusuli). tako da bih u budu}nosti bez ikakva krzmanja i posebnekura`ipristupio ~itanju. Bo{njak }e tvoju domovinu i tvoj narod izdi}i na svjetski intelektualni vrh. u stalnom`rvnju“izme|u dva Prsta Milostivoga” . ba{ ona snagom koje se ljudska du{a u svom cjelodnevnom interpretativnom mi’rad`u prisje}a svoga`ivotaprijeulijevanja u pojedina~noljudsko tijelo. svoju vlastitu interpretaciju Bo{njaka. ipak je predstavljao nezaboravnu duhovnu pustolovinu i ula`enje u takve duhovne univerzume Bo{njakova mi{ljenja koji su me gotovo izdizali do devete sfere i sasvim odvajali od svakodnevice. postaoegzistencijalno la{tilo na licu makrokozmosa kao neugla~anaogledala na jednakna~in na koji je iskraDuha Bo`ijeg u ~ovjeku osvijetlila neizmjerne svjetove i kraljevstvasmirena u svakomljudskomprimjerku. skupa sa profesorom Williamom C. a svaki moj radni dan je iziskivao barem desetsatno sjedenje i uporno zagledanje u jednu od 660 ogromnih folija rukopisa. Bog je podario idealnoj ljudskoj prirodi. metafizi~kogsimbola u samurealnost tu bivstvuju}eg. taj najtajanstveniji duhovni entitet u nama. Blagodare}i stvarala~koj imaginaciji u sebi. dvojbe i interpretacije. prelaska iz prevlasti obzornog vremena historijske svijesti u prevlast unutardu{evnog. velikogsvijeta. ako istraje{ u cjelovitom prijevodu Bo{njakova Komentara na bosanski jezik i vrati{ ga njegovoj domovini. koja se naziva i savr{enim ~ovjekom u nama in potentia. Samo je ~ovjek. Japana mi je stigao disk sa sadr`ajem Bo{njakova rukopisa” . ~itaju Hafizov “Divan” otvaraju}i nasumi~no njegove stranice i u ta. S obzirom na ~injenicu da su moji radovi koji se ti~u akbarijanske sufijske tradicije i koji su posljednjih nekoliko godina objavljivani u presti`nim. sve stranicu za stranicom. poput Ibn ’Arabi’s Journal. Pogledi 35 organutranscendentnespoznajekoji ima mo} imaginalizacije ili prevo|enja zna~enja teksta u istinskidoga|ajdu{e. ~etvrtim sveskom rukopisa taj u~inak podigao na broj od ~etiri folije dnevno. samootkrivaju}i Bog stalno ~ini ne{to novo i neponovljivo. Sa istinom i duhovnom vrlinom u sebi na~elna ljudska priroda od svakogpojedina~nogljudskogprimjerka~ini istinskog duhovnog viteza koji je kadar braniti vlastito dostojanstvo i dostojanstvo svakog mu na upravljanjepovjerenogstvorenja nad kojimprovodi pravdu Bo`iju. tako i ~ovjek. Teofanijama svojeBitiuvodistvari u postojanje. Ibn Sina joj je prepoznao dva lica ili dvije temeljne duhovne funkcije ozna~iv{i jednu kao intellectus contemplativus kojom du{a dohva}a istinu. Nije rije~ o srcu koje pumpa krv do posljednje }elije na{eg tijela. jer takvo srce svakog istinskog ~ovjeka je. nikakoporobljiva~kevladavinemakrokozmosom~ovjekuomogu}ujutemeljneodlikeLijepih Bo`ijih Imena koje je Bog uba{tinio u narav svakog ~ovjeka oblikovav{i ga. Chittickom. On ga je pridr`ao i za svako drugo ljudsko stvorenjekojepostajesvjesno~injenice da je krunasvetosti ljudske naravi sama iskra Duha Bo`ijeg u{atorena u ljudskomesrcu. Odgovaraju}i kako }e to sa zadovoljstvom uraditi. unato~ svim pote{ko}ama. kao `ivi duh univerzuma. jer on svojim djelom ba{ tom vrhu pripada. SELIMBEGOVI] PORUKA PROFESORA NASRA “Dragi prijatelju. i najsi}u{nijem vremenskom hipu nude nova stvarala~ka oblikovanjasvjetova u nama i oko nas. u drugim dimenzijama “prostora” i “vremena” kao i u drugim “civilizacija. ~ak i u vezi sa stvarima koje su mi davno bile dobrano jasne i shvatljive. to bi bila su{tina odgovora na va{e postavljeno pitanje. izme|u tri i pol i ~etiri mjeseca. jer on svojim djelom ba{ tom vrhu pripada” 660 FOLIJA “Svaki od ~etiri sveska rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka prevodio sam. vladaistim kao halifaBo`iji na Zemlji. dok sam sa zavr{nim. samo njega u cijelom poretku stvorenja. Kada se ovojpotonjojspoznajipridoda ona koja se ozna~uje kao imaginarna spoznaja (’Ilm mithali). tjerani vlastitim unutarnjim poticajem ili uvjetovani trenuta~nim stanjem duha. mo`da. oblikovan stvarala~kim energijama svih Bo`ijih Imena i samo je on ba{tinikdvijuegzistencijalnihformi: makro i mikrokozmi~ke forme. [ta za V zna~iprijevod as ovog rukopisa na bosanski jezik? – Rekao bih da zna~i mnogo toga. kao bo`anskimikrokozmos(Insanrabbani). ve} srcu – intuitivnom oku (Fuad) koje netremice motri Rijeku @ivota i vodotok nikada dva puta ponovljenih talasa o~itovanja Bo`ijih Imena koja nam u svakom. U po~etku je odgonetanje rukopisa bilo te`e i usporeniji. sukusom sadr`ajanebeskogprototipaKnjige u ~ijao~ita i skrivenazna~enjaproni~eljudski duh obdarendarom dosezanja iskonske naravi stvari i bi}a.2. od onih koje se stje~u kao statisti~ko. dodao je i ovo: “Dragi prijatelju. V. [ta za nas zna~i prijevod na bosanski jezik Bo{njakova rukopisa? – Na to pitanje bi. tako da danasimam i jedanposve druk~iji pogled na odre|ena pitanja. svjetlosni ~ovjek u nama. Osobno vjerujem da }e ova nesvakida{nja duhovna lektira. tad idealnaljudskapriroda u namastje~esposobnost spoznajnog samouskrsavanja na vi{im horizontima spoznaje. bitno obilje`ava moju akademsku karijeru i na poseban na~in potcrtava sve moje dojako{nje znanstvene rezultate. ~asopisa Sophia Perennis ili Theology Forum koji izdaje Katoli~ka akademija iz Rotterdama. rekao bih da ovo moje potonje pregnu}e na prevo|enjuBo{njakova “Komentara” na simboli~an na~inizra`avamojedefinitivno pripadanje i ulazak u onu posebnu Communia spiritualis ~iji ~lanovi diljem svijeta promi~u ovaj aspekt sufijske muslimanske tradicije. samo je ~ovjek u isti mah jedinka i cijeli ljudski rod. u svakom slu~aju. kovrsnom ~itanju tra`e}i vlastite odgovore i vlastite interpretacije. Tako je to stoga{to. Bo{njak }e tvoju domovinu i tvoj narod izdi}i na svjetski intelektualni vrh. neposrednim dodirom sa “SvojeDvijeRuke”simboli~kimjezikomKur’anago. po rije~imaPoslanikaislama. osobno. vertikalnog. napi{e kratki tekst o zna~aju Bo{njakova “Komentara” na Ibn ’Arabijev Fusus. tako da je moj dnevni radni u~inak u po~etku iznosi dvije folije rukopisa. Potpuno sam uvjeren da }e ovaj rukopis Abdulah-efendije Bo{njaka imati {ta da ka`e ovda{njim pokoljenjima koji }e ga ~itati u budu}nosti. cjelo`ivotnihodo~asnikupravljenpremasvojojnebeskojdomaji. S druge strane. Stoga je Ibn ’Arabi takvo srce u nama oslovio “primateljkom svakog oblika” i savr{eno ugla~anim ogledalom u namakojehvatastvarala~kiritamsvakog Imena Bo`ijeg. ma koliko bio hitar i neponovljiv. de{ifriranju i prevo|enju bilo kojeg drugog rukopisa. vore}i. ~ak i sasvimdruk~ijihinterpretacijakojemo`eizvestisvaki~itateljkoji se zateknepredBo{njakovimnesvakida{njenadahnutim i duhovnobremenitimtekstom. Takvuvrstu savezni~ke. ili onakokokodana{njiIranci. mo`da i desetlje}a odgajati na{e mlade nara{taje i da }e uvijek imati punova`ne ~itatelje koji }e tom {tivu pristupati prisebna duha i otvorena srca. ma” i duhovnim klimama koje se razlijevaju u neposrednoj “blizini” Bo`ije Prisutnosti. kao ovna pustolovina ca. Rad na prijevodu ovog rukopisa. kvalitativnog vremena du{evne hijerohistorije. do onihspoznajakoje~ine da se idealnaljudska priroda u ~inu samo/spoznavanja i samousavr{enja zatje~e u `ivoj stvarnosti onoga {to pojam i predod`ba statisti~kih ili analiti~kih spoznaja nastoje ozna~iti i teorijski definirati (’Ilm huduri). jer pravda nije ni{ta ni manje ni vi{e od toga. tek ilustracijeradi i na nekolikoizvu~enihideja. U prvome redu mislim da ? ? ovo pregnu}e. dugi niz godina. a ova potonja nije drugo doli na{acjelo`ivotnazada}a da u svakomdanusvoga`ivotasvakustvarkoja je na{om ili ne~ijomdrugomkrivnjomistrgnuta iz egzistencijalneravnote`evratimo na njoj pripadaju}e mjesto. u prosjeku. Neizreciva je duhovna korist koju sam sebi priskrbio i neprocjenjiva je duhovna optika koju mi je odgonetanje ovog rukopisa priskrbilo. prvobitnuljudskuprirodu“zemaljskim ~adorom” Duha Bo`ijeg.” Eto. svejedno kako }e se odlu~iti ~itati Bo{njakov “Komentar”: sustavno. bilo najbolje odgovoriti rije~ima koje mi je uputio uva`eni profesor Seyyed Hossein Nasr kada sam ga zamolio da za zadnju koricu drugog sveska bosanskog izdanja rukopisa. sukladnokur’anskomiskazu. juli/srpanj 2011. naime. sam na prethodnim stranicama. U~iniv{iidealnu. Siguran sam da }e svaki budu}i ~itatelj njegova teksta na}i svoj put i pristup. ~ak prvorazrednim svjetskim ~asopisima. idealnaljudskapriroda je kadra razvijati razli~ite oblike spoznaje. makrokozmosa. katkada gotovo i bezizlaznim situacijama. Evo tek nekoliko ideja u nepreglednom duhovnom univerzumu Bo{njakova “Komentara” po. ako istraje{ u cjelovitom prijevodu Bo{njakova ’Komentara’ na bosanski jezik i vrati{ ga njegovoj domovini. nu|enihsamo u jednojme|udesetinamamogu}ih. mo} prevo|enja zna~enja bogoduhog teksta Knjige u `ive doga|aje samousavr{uju}e ljudske du{e. ponudiosvoje~itanje i svojvlastitiinterpretativnimira’d`. uz sve drugo {to sam do danasnapisao ili preveo u znanstvenim oblastima kojima se bavim. A ta “blizina” Bo`ije Prisutnosti je u duhovnom srculjudskomkojeumije da slu{a i koje je uvijekprisebno. Kao {to iskra Duha Bo`ijeg upravlja kraljevstvima ~ovjekove razumne ilova~e. Tako je ~ovjek. a svaki moj radni dan je iziskivao barem desetsatno sjedenje i uporno zagledanje u jednu od 660 ogromnih folija rukopisa” Fotosi: Senad GUBELI] Cjelo`ivotna zada}a A ba{u to i takvoljudskosrcenepretrgnuto je zagledana ljudska du{a. Ja. i drugukoja se nazivaintellectuspracticuskojomdu{adohva}asamuduhovnuvrlinu.
Copyright © 2024 DOKUMEN.SITE Inc.