Struktura Prava - Skripta Po Viskovicu

June 12, 2018 | Author: Lejla Berilo | Category: N/A


Comments



Description

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIHSTRUKTURA PRAVA SKRIPTA PO VISKOVIĆU WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected] Stvara je i sankcionira državni ili društveni subjekt. ZAHTJEV je preskriptivni iskaz koji je za adresata prisilan. nego i forme (oblici) normi i ponašanja.BH-PRAVNICI. prijeteći sankcijom ako tako ne postupe.WWW. PROCEDURALNOST je osobina nekih ljudskih radnji u pravu da su njihovi subjekti i načini vođenja strogo normirani. najvažniji dio. PRAVNI SISTEM je ukupnost pravnih normi u jednom društvu. FORMALIZAM PRAVA sastoji se u tome da u pravu nisu važni samo sadržaji normi i ponašanja. TRAŢENJE je središnji dio pravne norme.BH-PRAVNICI. opisuje ili objašnjava nešto što jest. SUBJEKTIVNO PRAVO je pravno ovlaštenje koje proizilazi iz pravne norme. koji subjektima postavlja pravnu obavezu da izvrše neku radnju. DELIKT je dio pravne norme koji je radnja suprotna obaveznoj radnji. On je spoj traženja i sankcije. činjenje ili nečinjenje. što je bilo ili što će biti.COM . Nosi fizičku sankciju i obično je pisana. PRAVNA NORMA je društvena norma koja usmjerava jedan za društvo važan konfliktan i kontralabilan odnos. zabranjena radnja koja je uslov za primjenu sankcije. činjenje ili nečinjenje. tj. promjenu i prestanak pravnih odnosa. PRESKRIPTIVNI ISKAZ je skup riječi kojim se od nekoga traži da izvrši neko ponašanje.COM PRAVNA NORMA DESKRIPTIVNI ISKAZ je skup riječi kojim se tvrdi. OBJEKTIVNO PRAVO je pravo kao skup normi. LEGITIMNI ZAHTJEV je zahtjev kojeg izriče subjekt koji ima ovlaštenje da izriče zahtjeve određenog sadržaja prema određenim osobama. DRUŠTVENA NORMA je poruka koja od subjekta traži da u određenim okolnostima nešto čini ili ne čini spram drugih subjekata. POZITIVNO pravo je ukupnost važećih pravnih normi u jednom društvu. SANKCIJA je zavšni dio norme kojim se državnom organu pripisuje obaveza i ovlast da subjektu izrekne kaznu zbog počinjenog delikta. 2 WWW. te da samo radnje koje su izvedene na propisani način postaju pravne radnje ili radnje koje izazivaju nastanak. HIPOTEZA je početni dio pravne norme koji opisuje subjekte kojima je norma upućena i situaciju u kojoj se subjekti moraju naći da bi se na njih primijenilo traženje pravne norme. imovine.činjenje štete uz pristanak oštećenog. subjektima pojedinih vrsta društvenih odnosa. kazni) treba pripasti. diskriminacija vjerska uvjerenja i vjerski obredi odgoj i obrazovanje mladih PRAVEDNOST je vrijednosno načelo raspodjele koje određuje koliko dobara (vlasti.COM KRIVNJA je psihološki odnos počinitelja protupravne radnje prema vlastitoj radnji i njenim posljedicama. što se nanosi subjektu koji je počinio delikt.viša sila (vis maior) .BH-PRAVNICI. Postoje dvije vrste krivnje.slučaj (casus) . tijela. To načelo najapstraktnije glasi: osobama koje su jednake treba dati jednako dobara i tereta.nuţna odbrana . poreza. njihova zaštita proizvodnja i upravljanje radom prisvajanje proizvoda razmjena dobara stvaranje i upotreba novca Politički i kulturni odnosi: obavljanje i zaštita vlasti stvaranje državne organizacije sudovanje vojni zadaci odnosi sa strancima etnički odnosi: prihvaćanje. 3 WWW. kao ovlaštenja i kao obaveza. KAZNA je općenito jedno zlo. PRAVNA ODGOVORNOST je pravni položaj subjekta koji je učinio delikt i koji zbog toga treba biti kažnjen onako kako za tu radnju određuje sankcija pravne norme.krajnja nuţda .zabluda (error) .WWW. umišljaj (dolus) i nehat (culpa). URAĈUNJIVOST je mjera psihičke zrelosti i normalnog stanja koji su u pravu uslov za deliktnu sposobnost.BH-PRAVNICI. položaja. slobode kretanja održavanje zdravlja spolni odnosi i rađanje uzdržavanje i briga za djecu i starce smrt i pokapanje Ekonomski odnosi: posjedovanje zemlje i drugih dobara. odbijanje.COM . rada. To su: Biološko-društveni odnosi: održavanje života. Izuzeci od krivnje su: . MATERIJALNI IZVORI PRAVA su specifični odnosi koje pravo obuhvata. fizičko i psihičko. časti) i koliko tereta (poslušnosti. Moral i pravo su otvoreni sistemi.BH-PRAVNICI. i da svi oni imaju tekstualnu formu propisanu višim aktima. te sastava i djelovanja najviših državnih organa. MATERIJALNI USTAV je ustav sastavljen od pravila vlasništva. SUUM CUIQUE TRUBUERE – svakome pripada ono što mu pripada.BH-PRAVNICI.WWW. USTAV označava skup temeljnih pravnih normi kojim se ustanovljava ili konstituira politički i pravni poredak jednog globalnog društva. PRAVNA SNAGA jednog pravnog akta (norme)jest njegov položaj nadređenosti ili podređenosti prema drugim pravnim aktima (normama) u hijerarhijskoj ljestvici pravnog sistema. NAĈELO USTAVNOSTI – svi pravni akti u društvu su podređeni Ustavu.) Moral i pravo teţe neproturječju normi od kojih se sastoje. FORMALNA ZAKONITOST je zahtjev da sve niže pravne akte donose subjekti koji su u nekim višim pravnim aktima određeni kao nadležni za njihovo donošenje. proizvodnih odnosa. (Ulpijan je ovako iskazao načelo pravednosti.COM . 4 WWW. NAĈELO ZAKONITOSTI je temeljna norma pravnog sistema koja zahtijeva da svi pravni akti državnih i drugih subjekata budu formalno i materijalno usklađeni s višim pravnim normama koje regulišu iste odnose. više ili mnogo pravnih normi. Sastoje se od jedne. PRINCIP KONSTITUCIONALIZMA – svi nosioci državne vlasti i drugi subjekti u političkoj zajednici podređeni su ustavnim normama. FORMALNI USTAV je moderno shvaćanje pisanog ustava kao najvišeg pravnog akta što ga donosi narodna skupština po posebnom ustavotvornom postupku. propisujući sankcije protiv pravnih radnji i pravnih akata koji taj zahtjev ne poštuju. Moral i pravo teţe određenosti i jasnoći. političkih i pravnih statusa stanovnika. da se svi oni donose po postupcima koji su propisani višim aktima. MATERIJALNA ZAKONITOST je zahtjev da sadržaj nižih pravnih akata bude sukladan sa sadržajem viših pravnih akata koji regulišu istu vrstu društvenih odnosa. više ili mnogo rečenica-odredbi. PRAVNI AKT NORMATIVNI PRAVNI AKTI su tekstovi koji sadrže jednu. u kojima su ili cjelovite norme ili pojedini elementi pravnih normi.COM a osobama koje su nejednake treba dati nejednako odbar ai teretan – i to razmjerno njihovoj nejednakosti. COM ZAKON U FORMALNOM SMISLU je poslije ustava najviši opći pravni akt što ga donosi skupština narodnih zastupnika po jednom posebnom postupku. postavlja časnike i diplomate. vlada i ministarstva.WWW. PODZAKONSKIM AKTIMA nazivaju se državni opći akti niži od zakona koje donose izvršno-politički. pomiluje osuđene. uputa o pravnom lijeku. naredbe i odluke. slobodno raspolažu vlastitom imovinom i sposobnostima radi željenih ciljeva koji nisu u sukobu sa strogim državnim normama i sa moralom. upravni i lokalni samoupravni organi. među njima pralament. pravilnici. a pravni posao je privatni akt fizičkih osoba. instrukcije. Prva tri tipa su državni akti. uvijek na temelju zakona ili drugih općih akata. PRESUDA je glavna sudska odluka kojom se. To je akt visoke pravne snage. o individualnim stvarima iz njihova djelokruga. INDIVIDUALNI PRAVNI AKTI su pisani tekstovi ili usmeni iskazi koji sadrže individualne norme. norme za konkretne odnose između imenom i prezimenom određenih subjekata. Presuda ima četiri dijela: uvod. UKAZ je pravni akt kojim šef države donosi odluke iz svog djelokruga (promulgira zakone. uputstva. obrazloţenje odluke. upravno rješenje i pravni posao.COM . To su akti koji pripadaju prvenstveno vladi.). dodjeljuje ordene itd. UPRAVNO RJEŠENJE je pravni akt kojim državni upravni organi ili nedržavni organi kad djeluju na temelju javnih ovlaštenja odlučuju. OPINIO IURIS ET NECESSITATIS – uvjerenje ljudi o potrebni obveznosti i sankcionisanja pravila. pojedinci i pravne osobe. UREDBE su najviši podzakonski akti. PRAVNI POSAO je privatni individualni pravni akt kojim pravni subjekti. na osnovu zakona i drugih općih akata. LUNGA CONSUETUDO – dugovječnost pravila.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Pravni poslovi se dijele na jednostrane i dvostrane. građanskom ili nekom drugom sudskom postupku. Četiri su glavna tipa individualnih pravnih akata: ukaz. Važniji podzakonski akti su: uredbe . 5 WWW. tj. društvenih pravnih osoba i države kad ova ne nastupa kao vlast nego kao ugovorna stranka ravnopravna s privatnim subjektima. sudska presuda. izreka. rješava jedan sudski spor i određuje sankcija u krivičnom. ODLUKA je naziv za opće akte koje donose razni organi. ali ponekad i šefu države. npr. EFIKASNOST (djelotvornost) jest svojstvo pravne norme da seznačajna većina njenih adresata ponaša u skladu s njenim sadržajem. porodicni.COM . PRAVEDNOST je svojstvo pravne norme da se njen sadržaj. npr. oporuka (testament). koje su nosioci pravnih obaveza i pravnih ovlastenja s obzirom na neki konkretni objekt. krivicni. gradjanski. VAŢENJE je osobina pravne norme da aktuelno obavezuje. trgovacki. kupoprodaju. ugovori o radu. a to znači da je stupila na snagu u da su njeni adresati dužni po njoj se ponašati. PRAVNI ODNOS PRAVNI ODNOS je društveni odnos između najmanje dva pravna subjekta koji imaju jedan prema drugome pravnu obavezu i pravno ovlaštenje s obzirom na neki pravni objekt. njeno traženje i njena sankcija. a ta druga strana ima prema prvoj strani samo pravno ovlaštenje. slaže s načelom pravednosti kao pravilom raspodjele dobara i tereta u društvu. tj.WWW. 6 WWW.BH-PRAVNICI. s njenim traženjem i njenom sankcijom. imenom i prezimenom odredjenih. tj. jednostrano i dvostrano obvezujući javnopravni i privatnopravni materijalni i procesno pravni APSTRAKTNI PRAVNI ODNOS su apstraktna pravna obaveza i apstraktno pravo ovlaštenje izmedju dviju vrsta subjekata s obzirom na neki apstraktno odredjeni objekt. najmu. prijevozu itd.COM JEDNOSTRANI PRAVI POSLOVI su oni za čiji je nastanak dovoljna izjava samo jedne osobe. medjunarodni itd. Četiri su osnovna značenjska elementa koje norme pridaju društvenim odnosima pretvarajući ih tako u pravne odnose: pravni subjekti pravna obaveza pravno ovlaštenje (subjektivno pravo) pravni objekt Pravni odnosi mogu biti: apstraktni i konkretni radni.BH-PRAVNICI. JEDNOSTRANO OBVEZUJUĆI PRAVNI ODNOS je onaj u kojemu jedna strana ima prema drugoj strani samo pravnu obavezu. DVOSTRANI PRAVNI POSLOVI su oni za čiji su nastanak potrebne suglasne izjave volje dvaju ili više subjekata. KONKRETNI PRAVNI ODNOS je stvarni odnos izmedju konkretnih osoba. nastanak.) . javne ustanove.javne pravne osobe (drzava. ali nemaju moc da vlastitom voljom i vlastitim radnjama stupaju u pravne odnose. DISKRIMINACIJA su neopravdane razlike u pravnim obavezama i pravnim ovlastenjima.) PRAVNI OBJEKTI su sve materijalne i duhovne vrijenosti ili dobra s obzirom na koje pravni subjekti imaju medjusobne pravne obaveze i pravna ovlastenja u pravnim odnosima. Organizacije i druge tvorevine kao pravni subjekti zovu se PRAVNE OSOBE. tj.COM DVOSTRANO OBVEZUJUĆI PRAVNI ODNOS je onaj u kojemu svaka strana ima istovremeno i pravnu obvezu i pravno ovlastenje prema drugoj strani u pravnom odnosu. provincije. Pravne osobe se dijele na: . PROCESNI PRAVNI ODNOS nastaje na osnovi pravnih cinjenica tuzbe ili zalbe koje su takodjer spomenute u primarnoj hipotei. DJELATNA SPOSOBNOST je sposobnost da vlastitom voljom i vlastitim radnjama izaivaju poravne posljedice.WWW. sportske i druge djelatnosti itd. Covjek pojedinac zove se FIZICKA OSOBA. Fizicke osobe se dijele na: fizicke osobe koje imaju pravnu sposobnost (maloljetnici i neuracunljive osobe) fizicke osobe koje imaju pravnu i djelatnu sposobnost (punoljetne i uracunjive osobe) PRAVNA SPOSOBNOST je svojstvo da fizicke osobe posjeduju neka pravna ovlastenja i pravne obaveze. a sastoji se od niza prava i obveza tuzitelja i tuzenog i nadleznog organa na provodjenje sudskog postupka. javna poduzeca itd. opcine.COM . a zbog kojih oni stupaju u te odnose. npr. Vrijednosti ili dobra sto ih pravne norme raspodjeluju medju pravnim subjektima mogu se ovako podijeliti: prirodna dobra ljudske tvorevine (materijalne i duhovne) 7 WWW. rodjenja. PRAVNI SUBJEKTI su ljudi i drstvene tvorevine koji imaju pravne obaveze i pravna ovlastenja s obzirom na neke pravne objekte. navrsavanja punoljetnosti itd.BH-PRAVNICI. stjecanja prihoda. promjenu i prestanak pravnih odnosa ili drugim rijecima nastanak pravnih obaveza i pravnih ovlastenja za sebe i druge osobe. znanstvene. drustvena udruzenja kulture. smrti.BH-PRAVNICI. humanitarne. MATERIJALNI PRAVNI ODNOS nastaje na osnovi pravnih cinjenica spomenutih u primarnoj hipotezi.privatne pravne osobe (trgovacka drustva. kotarevi. i drugo: moc da ga tuzi pred drzavnim organom ako ne udovolji zahtjevu. da radi ostvarenja svog interesa moze nesto ciniti ili ne ciniti. ZLOUPOTREBA PRAVNOG OVLASTENJA postoji kad jedan subjekt koristi pretjerano i bezobzirno svoje pravno volastenje i time ostecuje drugog subjekta. davanje ili necinjenje o obzirom na jedan objekt. KORELATIVNOST (međuzavisnost) pravnog volaštenja i pravne obaveze jest u tome što u pravnom odnosu ne može postojati obaveza bez ovčaštenja. zahtijevajuci od nadleznog viseg sudskog odnosno upravnog organa da t eodluke zbog nezakonitosti ukine ili preinaci. SADRŢAJNA SUPROTNOST pravnog ovlaštenja i pravne obaveze jest u tome što subjekt pravnog ovlaštenja dobiva nešto u svoju imovinu ili egzistenciju.COM . PRAVNI LIJEK je sredstvo kojim stranke u pravnim sporovima pobijaju valjanost sudskih odluka i upravnih odluka zbog pogresne primjene opcih normi ili zbog pogreso utvrdjenih cinjenica. kao što ne može postojati ovlaštenje bez obaveze. Postoje sljedeća pravna ovlaštenja i pravne obaveze: neprenosiva i prenosiva pravna ovlaštenja i pravne obaveze javna i privatna pravna ovlaštenja i prave obaveze apsolutna i relativna pravla ovlaštenja i pravne obaveze PRAVNI STATUS je naziv za ukupnost neprenosivih pravnih ovlaštenja i pravnih obaveza što ih jedan subjekt ima opcenito u drustvu ili u jednom posebnom podrucju zivota. PRAVNA OBAVEZA je polozaj jednog subjekta. dok obvezni subjekt gubi nešto iz svoje imovine ili egzistencije. (žalbe) upotrebljavaju se protiv presuda i rjesenja koji jos nisu pravomocni. onemogucujuci ga ili ometajuci u koristenju nekog njegovog istovrsnog ili drugog pravnog ovlastenja.COM ljudske radnje cinjenja (facere) ljudske radnje necinjenja (non facere) PRAVNO OVLASTENJE je polozaj jednog subjekta.BH-PRAVNICI. 8 WWW. Moc zahtijevanja bez tuzbene moci ili drzavne zastite naziva se GOLO PRAVO (NUDUM IUS). da mora nesto ciniti ili ne ciniti nekom drugom subjektu i da od ovoga moze biti tuzan pred drzavnim organom. postavljen pravnom normom. ako ne obavi radnju cinjenja ili necinjenja.WWW.BH-PRAVNICI. Postoje dvije vrste pravnih lijekova: redovni i vanredni REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI. moc da od njega zahtijeva neko cinjenje. postavljen pravnom normom. te d aima dvostruku moc prema nekom drugom subjektu: prvo. a to znaci d amoze biti prisiljen ili kaznjen. dogmatska. sef drzave.WWW. ako postoje jaki razlozi da se oslobodi kazne osoba koja je osudjena apsolutno pravomocnim aktom. Najvaznije znakovne radnje su jezicke pravne radnje. ili kao ovlastene i obavezne radnje. OMBUDSMAN je sluzbena osoba koju bira parlament i koja je zaduzena za nadzor nad upravom i javnim sluzbama u zastiti prava gradjana. JEZICKE PRAVNE RADNJE dijele se dalje na one koje ne stvaraju pravne norme i one koje stvaraju pravne norme ili normativno pravne radnje.BH-PRAVNICI. te davanja i primanja stvari. Postoje dva tipa pravnih cinjenica: prirodni dogadjaji ljudske radnje (pravno dozvoljenje i nedozvoljene radnje) PRAVNE RADNJE su ljudska ponasanja od kojih se sastoje pravni odnosi i koja su pravnim normama oznacena ili kao cinjenice -uvjeti za nastanak. PRAVOMOĆNOST je svojstvo presude ili rjesenja da su postali pravno obavezujuci i da se ne mogu vise napadati redovnim pravnim lijekovima. POMILOVANJE može izvrsiti vladar.BH-PRAVNICI. Cinjenice koje izazivaju prestanak konkretnih pravnih odnosa su: izvrsenje jednokratne pravne obaveze smrt subjekta nosioca neprenosivih obaveza i ovlastenja propast nezamljenjive stvari koja je objekt ugovora oprost duga zastara pravnog ovlastenja PRAVNE CINJENICE su sve cinjenice sto ih pravne norme postavljaju u pocetnoj hipotezi i u odredjenju delikta kao uvjete za nastanak. MATERIJALNE PRAVNE RADNJE su fizicka ponasanja cinjenja i necinjenja. tj. jer ju je izrekao subjekt vlasti u jednoj posebnoj proceduri gdjejevrhovna vrijednost pravna sigurnost. 9 WWW. promjenu i prestanak pravnih odnosa. promjenu i prestanak pravnih odnosa. promjenu ili prestanak pravnih ovlastenja i pravnih obaveza. tj. govor i pisanje. Pravomoćnost nastupa na sljedece nacine: odreknucem stranaka od redovnog pravnog lijeka protekom zalbenog roka a da se nijedna od stranaka nije zalila ako se jedna stranka zalila.COM VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI upotrebljavaju se protiv presuda i rjesenja koji su postali pravomocni. neosporna. KONKLUDENTNE RADNJE su ponasanja iz kojih se i bez rijeci moze sa sigurnoscu zakljuciti da je izjavljenja volja. ili kao zabranjene radnje.COM . kojima se odvijaju konkretni pravni odnosi. a drugostepeni organ odbio PRAVNA ISTINA je istina koja je konacna. za nastanak. AUTENTICNO TUMACENJE je tumacenje koje obavlja normotvorac nad vlastitom pravnom normom.COM . TUMAĈENJE PRAVNIH NORMI jest duhovna djelatnost kojom se otkrivaju moguca znacenja pravnih doredaba i u njima hipoteze.WWW. Neki subjekti tumace pravne norme OBAVEZUJUCE. pravnim radnjama. trazenja ili sankcije. Osobine pravnosti: vazni za osptanak i dobrobit drustva sadrze snazne sukobe interesa izvanjski kontralabilni PRIMJENA PRAVNA NORME Tezi slucajevi primjene pravnih normi sastoje se od cetiri tipa i ujedno cetiri vremenske faze radnji: utvrdjivanje vazecih pravnih normi tumacenje pravnih normi popunjavanje pravnih praznina izvrsenje pravne norme. ali koji ipak ostaju ili posve pravno normirani ili nedostatno normirani. trazenja.COM PRAVNE PRAZNINE su određene vrste odnosa koji imaju tri sobine pravnosti.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. To su subjekti koji ne obavljaju pravnu vlast i cije tumacenje pravnih normi nije dio djelatnosti stvaranja drugih pravnih normi. Neki subjekti tumace norme NEOBAVEZUJUCE. To su subjekti koji obavljaju pravnu vlast i cije je tumacenje pravnih normi dio djelatnosti stvaranja drugih drzavnih ili nedrzavnih pravnih normi. APSTRAKTNO TUMACENJE pravnih normi ili trazenje opcih znacenja normi nije vezano za njihovu primjenu na konkretne pravne odnose. te se odlucuje koje od tih znacenja je najbolje – opcenito ili za konkretan pravni odnos. KONKRETNO TUMACENJE pravnih normi ili trazenje znacenja normi radi njihove primjene na konkretne pravne odnose. Znanstveno tumacenje u pravu se zove jos DOKTRINARNO TUMACENJE. doredenja delikta i sankcije. sto upucuju na potrebu njihova pravnog normiranja. 10 WWW. relativno: sa standardima sa ogranicenjem (izborom): ..WWW. lim. apsolutno 2. UPRAVNE. GRADJANSKE. Prema sadrzaju: NAREDJUJUCE. TRGOVACKE. 11 WWW. PORODICNE.BH-PRAVNICI. FINANSIJSKE. DRUGIH ORGANIZACIJA. min. UPRAVNE. ma.COM ESEJSKO HIPOTEZA TRAŢENJE DELIKT SANKCIJA ODREDENOST DIJELOVA PRAVNE NORME HIPOTEZA: apsolutno određena relaitvno određena neodređena TRAŢENJE: 1.BH-PRAVNICI. Prema drzavnim djelatnostima i organima koji stvaraju norme: USTAVNE. lim. SUDSKE. RADNE. Prema teritorijalnom vazenju: GENERALNE. NORME VLADE. Prema mjeri slobode koju pravne norme daju adresatima: STROGE I DISJUNKTIVNE. INDIVIDUALNE. GRAĐANA. min i max) VRSTE PRAVNIH NORMI: Prema subjektima koji ih stvaraju: DRŢAVNE. NORME SEFA DRZAVE. Prema doredjenosti adresata: OPCE. S obzirom na vrste drustvenih odnosa: USTAVNE. SOCIJALNE. OVLASCUJUCE. ZABRANJUJUCE. ZAKONODAVNE.COM .s limitacijim (lim. KRIVICNE.alternativne . PARTIKULARNE. zakljucuje se da tu obavezu nemaju maloljetni muskarci i zene. Ako norma glasi da su punoljetni muskarci obavezni sluziti vojni rok.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. arhaizmi itd.WWW. ARGUMENT PRIRODE STVARI (RERUM NATURA: Dokazujemo da je odredjeno znacenje pravne norme ispravno jer je sugladno pravilima psotojanja. ARGUMENTACIJA: ARGUMENT A CONTRARIO (SUPROTNOST): Npr. ako pravna norma zabranjuje voznju motornim vozilima stazama jednog parka. 12 WWW. ako norma glase da sudsku istragu vodi istrazni sudija. HISTORIJSKO: Ispitujemo historijske okolnosti koje su prethodile donosenju norme. Npr.) SISTEMATSKO: Govorimo o nekoj drugoj normi koju dovodimo u vezu sa nasom. tj. SUZENO I PROSIRENO: Koriste se kada izrazi normotvorca maju nedostataka. DOSLOVNO.COM TUMAĈENJE PRAVNIH NORMI: JEZIĈKO: Objasniti pojedine relativno nepoznate rijeci (strucni izrazi. CILJNO (TEOLOSKO): Govorimo o svrsi. slab konj koji je kupljen za vucu po prirodi stvari ne sluzi funkciji (upotrebi) zbog koje je kupljen. Ovaj argument je zabranjen u krivicnom pravu! ARGUMENTUM A FORTIORI: -ARGUMENTUM A MINORI AD MAIUS: zakljucivanje od manjeg ka vecem -ARGUMENTUM A MAIORI AD MINUS: zakljucivanje od veceg ka manjem ARGUMENT AUTORITETA: Pozivanje na ugledna i pametna misljenja.COM . ARGUMENT ANALOGIJE: Npr. cilju pravne norme. zakljucujemo da ta zabrana vazi i za zaprezna vozila. zakljucuje se da sitragu ne smiju voditi drugi suci.
Copyright © 2024 DOKUMEN.SITE Inc.