Univerzitet u Novom SaduTehnički Fakultet “Mihajlo Pupin “. Zrenjanin Predmet : PROCESNA POSTROJENJA Tema : GASNE KOTLARNICE Profesor : Dr. Dragiša Tolmač Student : Milan Tubić br. indeksa : Rad kotlarnice 6. Protiveksplozivna zaštita 5. Literatura . Zaključak 10.1. Kotlovi 3.2. Upravljanje i nadzor 8. Sistem za održavanje pritiska 4. Gorionici 2. Sistem za distribuciju toplotne energije 7. Sistem za proizvodnju toplotne energije 2. Zaustavljanje pogona 9.Sadržaj : 1. Uvod 2. merni elementi za nivo. Re gulacija temperature razvodne vode za pojedine grane vrši se kasnije u podstanicama. merenje i regulaciju svih relevantnih veličina u cilju održavanja parametara grejanja u dozvoljenim granicama.1. pritisak. a osim toga njihovim sagorevanjem emituju se štetni gasovi i materije. Kotlarnice služe za pripremu tople vode. elektromagnetni i elektromotor ni ventili. Upro šćena tehnološka šema dela jedne vrelovodne kotlarnice sa pogonom na gas. namenje ne za sistem daljinskog grejanja. U osnovi sistema su PLC i SCADA. kotlovske i cirkulacione pumpe. Kotlarnica je kompleksno postrojenje. prikazana je na slici 1. . merači količine generisane toplotne energije. koje se u tehnološkom smislu sastoji iz sistema za proizvodnju toplotne energije i sistema za distribuciju ove energije. čije su zalihe već iscrpljene. protok goriva. isparivačka stanica. Osim toga. koja se dobija iz kotlarnica. ekspanzioni sudovi. Uvod Osnovna namena kotlarnice je generisanje toplotne energije koja se koristi za zagrevanje prostorija. što doprinosi zagađenju životne sredine Gasne kotlarnice su termotehnička postrojenja u čijem se sastavu nalazi jedan ili više izvora toplote sa pogonom na gas. Često i razni tehnološki procesi zahtevaju toplovodno grejanje. koji obezbeđuju nadgledanje procesa. Za procese uprav ljanja od interesa su sledeći elementi kotlarnice: pretakalište. a na slici 2 je deo gasne kotlarnice i komandnog ormara. veliki broj tehnoloških procesa zahteva toplu vodu. akviziciju. Korišćenje gasa danas ima prednost u odnosu na konvencionalna fosilna goriva. koja služi prvenstveno za grejanje prostorija. Automatski rad povećava efikasnost kotlovskog postrojenja. kotlovi sa gorionicima. U ovom radu opisan je nadzorno-upravljački sistem gasne kotlarnice. Cirkulaciju vode po granama vrše cirkulacione pumpe. pri čemu je ukupna toplotna snaga veća od 50 kW. spoljna temperatura i temperatura polazne i povratne vode. Posle isparivača nalaze se dve redukcione grupe .2. pretakališta. instalacije tečne i gasne faze TNG-a. Ventil propušta tečnu fazu u isparivač ako je grejni fluid postigao radnu temperaturu a ga sna faza je dostigla 30 oC.gorionika. dovod gasa može se prekinuti interventnom slavinom. objekta s električnim topovodnim kotlom za potrebe isparivača. G3) vrši se priprema smeše goriva i vazduha. uređaja u kojima se vrši transformacija energije . Osnovni elementi gorionika su: sistem za dovod vazduha za sagorevanje i sistem za dovod goriva (gasa). ili pak dođe do nestanka električne energije. priključkom za tečnu fazu i izlazom gasne faze. Motori ventilatora se napajaju preko frekvencijskih regulatora. G2. zaporne. što obezbeđuje siguran rad cele stanice.dimovodnog sistema. koji po potrebi zaustavlja tečnu fazu.kotlova i sistema za odvod produkata sago revanja iz kotlova . toplovodne isparivačko-redukcione stanice za TNG. .1.radna i rezervna. što omogućava održavanje konstantnog pretpritiska u ložistu kotla. merač protoka gasa. Sistem za dovod vazduha za sagorevanje čine ventilatori sa pripadajućim kana lima za vazduh. da bi se preko gasne rampe odveo u plamenik. Ovaj ventil prekida dotok tečne faze kada dođe do zahla đenja na gasnoj fazi. sigurnosne. Pomenuti elektroelementi su pod nadzorom sistema PLC i SCADA. Gorionik poseduje regulator za regulaciju pritiska gasa.Sistem za proizvodnju toplotne energije Proizvodnja toplotne energije obavlja se sagorevanjem gasa u gorionicima ko tlova. Svaki od gorionika poseduje upravljačku jedinicu. Na ulazu u isparivač je elek tromagnetni ventil u Ex konfiguraciji. Gas se u kotlarnicu dovodi pod pritiskom od 100 mbar i preko regulatora se re dukuje na 20 do 30 mbar. Ovaj si stem sastoji se iz: priključka za pretakanje tečnog naftnog gasa (TNG) iz autocister ne. pod čijim se nadzorom od vija rad gorionika. uređaja koji služe sa sagorevanje goriva . Upravljačke jedinice komunikacijom su povezane s PLC-om ko tlarnice.vodi. Gorionici U gorionicima (G1. Gas se dalje vodi do gasnih rampi gorionika. pri čemu se oslobađa energija gasa i predaje nosiocu toplote . blokadne i merne armature. TNG se iz podzemnog rezervoara vodi u isparivač u kome isparava pod dejstvom toplote iz električnog toplovodnog kotla sa cirkulacionom pumpom. U isparivačko-redukcionoj stanici nalazi se toplovodni isparivač sa grejnom spiralom. U slučaju potrebe. 2. podzemnog rezervoara TNG s potrebnim priključcima. paljenje smeše i njeno sagorevanje u kotlovima. Regulator pritiska sa inte grisanim blokadnim ventilom snižava pritisak prema potrošačima na 200 mbar. gasnu rampu i gasni plamenik. Tehnološka šema dela gasne kotlarnice .Slika 1. Recirkulaciona pumpa je instalirana na kotlovskom povratnom vodu i ima za datak da ostvari cirkulaciju vode u bajpas cevovodu (spaja potisni i usisni cevovod). M12. kotao K3 . a zatim se ponovo vraća u postrojenje za proizvodnju toplotne energije.vrele vode.1. Pumpa uzima deo vode čija je temperatura 170 oC. 16 bar (rezervni). 16 bar.rezervni.Slika 2. M12. kotao K3 kapaciteta 8 MW. sabirnik povratne vode iz sistema grejanja 75 oC.stand by.2. U njima se vrši predaja toplote sekundarnim sistemima potro šačima. Kotlovi Kotlovi. razdelnik po vratne vode 75 oC. čime se podiže temperatura od oko 110 oC. M12. druga rezervna. koja se putem cevne instalacije (mreže) transportuje do sekundarnih toplotnih postrojenja (podstanica).5 i M12. mešački regulacioni ventil. Si stem distribucije čine sledeći podsistemi: sabirnik vrele vode 170 oC. Radna temperatu ra u kotlovima je 170 °C. vrše transformaciju energije oslobođene sagorevanjem gasa u toplotnu energiju i predaju je nosiocu toplote . kotao K2 . Distribucija proizvedene toplote vrši se pomoću nosioca toplote . U sklopu sistema recirkulaci je nalaze se: recirkulacione pumpe (M12. koje is ključuju gorionike uz svetlosni i zvučni alarm na SCADA sistemu.4.radni. Zadata temperatura povratne vode je 110 oC. U kotlar nici su instalirana tri vrelovodna kotla: kotlovi K1 i K2 kapaciteta po 12 MW (rad ni kotlovi).6). koji su sudovi pod pritiskom. Prikaz dela gasne kotlarnice i dela komandnog ormara 2. pri čemu se uloge menjaju posle određe nog vremena putem SCADA sistema. Redosled rada kotlova je: kotao K1 . razdelnik povratne kotlovske vode. Na slikama 3 i 4 prikazani su SCADA ekrani kotlarnice. M12.3. gde je jedna pumpa radna.2. Vreg2 i Vreg3) i spojni cevovod. razdelnik tople vode 130 oC. Ova temperatura se kontroliše si stemom recirkulacije koji je izveden na svakom kotlu. Ova se voda meša s povratnom vodom. si . mešački regulacioni ventili ( Vreg1. U kotlovima su postavljene i sonde donjeg kritičnog nivoa vode (L min).vodi. MI2.filtriranje vode. MIII1. MIII2. postrojenje za održavanje priti ska u sistemu. Jedan SCADA ekran kotlarnice sa trend grafom temperature povratne vode Slika 4. K2 i K3 i priključak . postrojenje za pripremu i tretman napojne vode. Kontroliše se permanentno i temperatura ležajeva pomoću senzora. Pumpe ciklično menjaju ulogu radne i rezervne nakon određenog broja radnih sati. postrojenje za čišće nje . MIV2. MII2. Slika 3. radne i rezervne: MI1. Na sabirnik su priključene cirkulacione pumpe.temske cirkulacione pumpe sa sabirnim kolektorom. Ova temperatura sme da raste maksimalno 50 oC iznad temperature okoline s tim da maksimalna temperatura ne sme da pređe 80 oC. SCADA ekran kotlarnice gde su kotlovi 1 i 2 aktivni Sabirnik vrele vode ima sledeće priključke: priključak vrele vode 170 oC proi zvedene u kotlovima K1.sabirnu cev za sisteme grejanja. MIV1. MII1. . putem SCADA-e. Postrojenje za održavanje pritiska (slika 5) sadrži: vertikalni sud. prestrujni ventil bez pomoćne energije. Ovaj pritisak je uslovljen zahtevom da u svakoj tački sistema pritisak mora biti iznad pritiska isparavanja vode na maksimalnoj radnoj temperaturi. donji sigurnosni nivo . koji je ugrađen na ekspanzionom vodu. elektromagnetne rasteretne ventile Vras1 i Vras2. ventile za dopunu Vd1. presostat za kontrolu pritiska kao sigurnosni element. Početkom procesa grejanja povišava se temperatura vode u sistemu. nepovratne ventile. promenom odnosa U/f motora. čime je omogućeno upravljanje i vođenje pumpi u zavisnosti od radnih uslova . a time i . zaporni ventil u bajpas vezi. SCADA prikaz sistema za hemijsku pripremu vode i održavanje pritiska 3. cirkulacione pumpe za dopunu vode (radna i rezervna pumpa) Md1 i Md2. zaporne ventile. piezometarski pri tisak sistema je podešen na 8 bar. sigurnosne ventile. Budući da je kritični pritisak vode na temperaturi 170 oC 7. Slika 5. pri čemu se isključuje motor pumpe. Ako dođe do porasta temperatura na 80 °C. sonde donjeg i gornjeg nivoa NSD i NSG. javlja se svetlosni i zvučni alarm uz poruku na ekranu SCADA računara.U slučaju da temperatura jednog od ležajeva poraste na 70 oC. regulacioni ventili konstantnog pritiska. signal upozorenja se javlja na SCADA-i.DSN i gornji sigurnosni nivo .javlja se pad pritiska u sistemu.GSN. Startovanje i re gulacija motora pumpi ostvaruje se posredstvom frekvencijskih regulatora (FR). Vd2. ko jima upravlja PLC ili operater putem SCADA-e. Pomoću FR. senzor pritiska. Promenom broja obrta ja pumpe sistem se prilagođava stanju konzuma.konzuma.9 bar. Povećanjem toplotnog konzuma menja se karakteristika cevovoda . menja se broj obrtaja pumpe. Sistem za održavanje pritiska Piezometarski pritisak u sistemu je 8 bar (pritisak kada cirkulacione i recirkula cione pumpe ne rade). Pritisak punje nja se ograničava regulacionim ventilima postavljenim na potisnom cevovodu pum pi. U slučaju da je i ovaj ventil otka zao ili je količina vode koja ekspandira veća od količine vode koju može da propu sti rasteretni ventil. Iz tog razloga je kompletno postrojenje priključeno i na dizel agregat. Ova vrsta zaštite primenjuje se na električne i neelektrične instalacije. Protiveksplozivna zaštita Protiveksplozivna zaštita (PEx) je skup mera koje se preduzimaju u cilju spre čavanja nastajanja eksplozija ili požara u prostorima u kojima se javljaju eksploziv ne atmosfere. presostat isključuje pumpu. aktivira se zaštita koja isključu je pogon u potpunosti. Ukoliko sistem za održavanje nije u stanju da održi zadati pritisak. Kada iz bilo kojih razloga pritisak u sistemu opadne ispod podešenog piezo metarskog pritiska. presostat pokreće pumpu za dopunu Md1 (Md2). . Status pumpe se prati i na SCADA-i. 4. Ako se desi nekontrolisan gubitak vode u sistemu. opremu. Kada pritisak poraste iznad podešenog. reagovaće sigurnosni ventil koji je podešen na pritisak otvaranja 11 bar. koji je podešen na pritisak otvaranja nešto iznad podešenog pritiska na presostatu. Indikacija rada pumpi je pomoću LEDa koje su postavljene na vratima komandnog ormara. s autonomnom upravljačkom je dinicom koja je u komunikaciji sa sistemom SCADA. kao i u ko tlarnice čiji je pod ispod nivoa okolnog tla. presostat koji je ugrađen na kolektoru sistema za održavanje pritiska. registruje porast pritiska i otvara rasteretne elektromagnetne ventile Vras1 i Vras2 da bi višak vode iz sistema prebacili u posude. Gasne kotlarnice su tipična mesta na kojima je moguća pojava eksplozivnih atmosfera i u kojima se primenjuju propisi PEx zaštite. ure đaje i sisteme namenjene za rad u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom. što može biti posledica pucanja cevovoda. Rad rasteretnih ventila signaliziran je signalom LED . Postrojenje za održavanje pritiska u sistemu mora uvek da funkcioniše. Sistem za detekciju gasa obave zno se ugrađuje u kotlarnice u kojima se koriste gasovi teži od vazduha. Detekcija gasa je mera upozorenja a ne zaštite. treba da prebaci višak vode u ekspanzionu posudu. ili se nalaze u zgradama u kojima se stal no ili povremeno okuplja veći broj ljudi. čak i u slučajevima ispada električnog napajanja.njena zapremina. Mere se sastoje od sagledavanja svih izvora i uzročnika eksplozivne atmosfere počev od projektno-tehničke dokumentacije do realizacije sistema zaštite. Ako se iz bilo kog razloga desi da se elektromagnetni ventili ne otvore.ra sterećenje. Kada se postigne podešeni pritisak. Za rad kotlarnice važan je i sistem za hemijsku pripremu i tretman napojne vode (jonsko omekšavanje vode). koja svetli kad su rasteretni ventili aktivni. tada prestrujni ventil bez pomoćne energi je. dolazi do naglog pada pritiska. što izaziva porast pritiska. a onda prelazi na puni kapacitet u cilju postizanja zadate temperature na izlazu. . Kod SCADA prikaza kotlarnice od interesa je praćenje termičkih. drugi sa hidrauličkim. kotlarnica se pušta u rad. piezometarski pritisak vode. Na HRD-u (hronološkom registratoru događaja) beleže se sve promene digital nih i analognih ulaza i izlaza i svi karakteristični događaji (isključenja pumpi od strane sistema zaštite. Kotlarnica je projektovana za automatski start koji zavisi od spoljne temperatu re. komunikaciju sa frekvencijskim regulatorima. Kotlarnica radi pod nadzorom sistema SCADA. Ako su ostvareni svi uslovi SCADA startuje kotao K1.5. dostizanja kritičnih vred nosti temperature itd. i to jedan sa električnim. Pri pojavi ovakvih događaja sistem sam pokreće komunikaciju i javlja promene sistemu SCADA. Po određenom algoritmu vrši se provera dovoda gasa i provera sistema za pripremu napojne vode. Ukoliko procedura provere protekne korektno. ili pak pojedinačno. Oni se uporedo mogu prikazivati na po trećini ekrana. SCADA aplikacija ima tri dela. Podešena tempera tura je 165 oC. postrojenje za hemij sku pripremu vode. Proverava se da li je SCADA računar priključen na UPS i da li je dizel agregat spreman za pogon (da li postoji gorivo). nivoe vode u kotlovima. sistema za održavanje pritiska. U tom smislu. električnih i hidrauličkih parametara. nadziranja. Gorio nik G1 počinje sa radom i to sa 30% maksimalnog kapaciteta radi postupnog zagre vanja kotlovskih površina (dok ne postigne 100 °C na izlazu iz kotla). Kompletan proces startovanja.). funkcionalnost go rionika i pumpi. upravljanja. ostvaren je osnovni uslov za automatski start postrojenja. isključenja motora od strane operatera. Rad kotlarnice Normalan režim rada kotlarnice je automatski. treći sa termičkim parametrima. Parametri koji se mere ili preračunavaju prikazuju se na slikama SCADA-e (uglavnom osnovni koji su dovolj ni operateru da ga ne bi preopterećivali nepotrebnim podacima). SCADA proverava uslove za start: pritisak gasa. Kada ova temperatura padne ispod 14 oC i takvo stanje traje 72 sata. U početku rada kotla ventili ostvaruju cirkulaciju u kotlovskom krugu kako bi se postiglo brže zagrevanje kotla. sistema za cirkulaciju vode i gorionika. Regulacija kapaciteta je kontinualna i odvija se u rasponu od 10% do 100% kapaciteta. zaštite i zaustavljanja obavlja PLC na osnovu odgovaraju ćeg programa. Elektromotorni trokraki ventili regulišu temperaturu povratne vode (110 oC). 6. proces se odvija u suprotnom smeru i pumpa radi sa manjim brojem obrtaja.MgCp1 (radna). U zavisnosti od konzuma grejanja menja se i pad pritiska u sistemu. Regulaciju obavljaju trokraki ventili VregT1 i VregT2. . koja ulazi u paralelan rad povećavajući protok pri konstantnom naporu . Pod uslovom da konzum pada. Kotao K3 je rezervni i uključuje se samo u slučaju kada otkaže start jedog od dva radna kotla.pritisku. SCADA ima potpuni nadzor nad sistemom. Sistem za distribuciju toplotne energije Temperatura u polaznom vodu sistema za grejanje reguliše se u zavisnosti od spoljne temperature. Slika 6. Parametri koji imaju bitan uticaj na sigurnost sistema i bezbednost ljudi kontinualno se prate i u slučaju prekoračenja za datih vrednosti rad kotlarnice se zaustavlja. znači da je konzum grejanja veći od trenut no raspoloživog kapaciteta i SCADA stavlja u pogon kotao K2. ili je neki od kotlova u fazi remonta ili popravki. SCADA obustavlja rad kotla K1 i u radu ostaje kotao K2. MgCp2 (rezervna). Time se ostvaruju uštede u energiji i produžava vek trajanja pumpi i celog hidrauličkog sistema. U slučaju porasta kon zuma povećava se i pad pritiska u sistemu na osnovu čega treba da se prilagođava napor pumpe. Kada kotao dostigne kapacitet od 35%. U tim uslovima frekvencijski regulator FR povećava broj obrtaja pumpe i tako održava zadati izlazni pritisak. Za obezbeđenje cirkulacije vode u sistemu i savladavanje otpora služe cirkulacione pumpe . SCADA pokreće odgovarajuću stand-by pumpu. MgCp3 (stand-by). Pri vrlo niskoj spoljnjoj temperaturi vrednosti temperatura u polaznom vodu i povratnom vodu treba da su 130 oC i 75 oC. Ako kotao u zadatom vremenu (3 sata) ne dostigne zadatu temperaturu na izlazu od 165 oC. što je dalje indikator za korekciju protoka odnosno broja obrtaja pumpe. SCADA prikaz sistema za distribuciju tople vode sa dijagramom spoljne temperature Kada konzum toliko poraste da radna pumpa nije u mogućnosti da dostigne za dati pritisak na izlazu. MS SQL Server. Ethernet switch (D-LINK) upravlja protokom podataka u lokalnoj ethernet mreži. kao i aplikativni softver za generisanje izveštaja. Slika 7. a izgled komandnog ormara prikazan je na slici 2. Integrisani priključak ethernet omogućava povezivanje upravljačke jedinice sa operatorskim panelom i PC radnom stanicom. OEM verzija za SIEMENS WinCC Flexible i server za komunikaciju sa upravljačkim modulom. maksimalni radni pritisak u sistemu (kritična vrednost 12 bar). Zaustavljanje pogona Zaustavljanje kotlarnice može se vršiti automatski ili ručno. kao i slanje upravljačkih signala do izvršnih organa.To su sledeći parametri: 1. Na operatorskom panelu se vrši zada vanje i pregled procesnih veličina. Upravljanje i nadzor Upravljačka jedinica je zasnovana na PLC konfiguraciji SIEMENS CPU 315-2 PN/DP (konfiguracija sistema data na slici 7. desno). temperatura na izlazu iz kotlova (kritična vrednost 180 oC). Ona se automatski gasi u slučajevima kada spoljna temperatura poraste iznad 14 oC i takvo stanje traje neprekidno 72 sata. Pored modula za napajanje ugrađeni su digitalni i analogni ula zno/izlazni moduli koji omogućavaju akviziciju podataka sa mernih i signalnih davača. PC radna stanica je sa Windows-ovom platformom na kojoj su pokrenuti servisi SIEMENS PC Station. 7. U okviru MS SQL servera instalirana je baza podataka za smeštanje veličina i parametara značajnih za rad kotlarni ce. Rad kotlarnice može obustaviti operater na SCADA sistemu. 2. 3. Po . minimalni pritisak u sistemu (zadata vrednost 7 bar). Konfigurisanje upravljačkog sistema S7 300 8. Na ekranu SCADA sistema. Vizuelizacija objekata upravljanja sa grafičkim i tabelarnim prikazom relevan tnih veličina i parametara. .dugoročno arhiviranje svih akcija operatera. rad gorionika i drugih elemenata.). Zvučni alarmi se mogu akvitirati dok svetlosni ostaju aktivni sve dok ih operater ne potvrdi i otkloni uzroke njihovog nastanka. .periodično očitavanje karakterističnih veličina uređaja i opreme i generisanje alarma u slučaju prekoračenja zadatih vrednosti. već i pri nestanku komunikacije između senzora i/ili izvršnog organa sa upravljačkom jedinicom. Osnovna veličina prema kojoj se održava temperatura vode na izlazu je temperatura spoljnje sredine. vrši SCADA sistem u sprezi s PLC-om. čime se znatno povećava efikasnost održavanja. Oni se generišu ne samo u slučaju neispravnosti i kvarova uređaja i opreme u sistemu. U zavisnosti od spoljnje temperature.periodično očitavanje radnih sati uređaja i opreme. prema zadatoj krivoj (ta beli) podešava se vrednost temperature vode u izlaznom vodu. 9. pritisak vode i gasa. . Omogućena je svetlosna i zvučna signalizacija dostizanja kritičnih vrednosti (alarma). pri čemu se odvijaju odgovarajuće aktivnosti upravljačke logike. ili kada dođe do prekida komunika cije PLC-a sa lokalnom upravljačkom jedinicom (npr. . a pojava alarmnih signala omogućava bržu lokalizaciju kvarova. nivo vode. koja je instalirana u kotlarnici. Zaključak Nadgledanje i održavanje parametara kao što su temperatura vode. upravljačkom jedinicom sistema za hemijsku pripremu vode i sl.zadavanje fleksibilnih radnih grafika. od velikog je značaja i za sektor održavanja. . Prema toj temperaturi se vode i svi procesi u kotlarnici. rad pumpi. sa upravljačkom jedinicom go rionika. elektromagnetnih ventila i ventila s motornim pogonom.arhiviranje promena na svim digitalnim i analognim ulazima i izlazima upravljačke jedinice.potrebi postrojenje se može zaustaviti i ručno. kroz desetine intuitivnih ekrana ima se uvid u funkcionalnost cele kotlarnice. Na taj način održava se temperatura tople vode koja se šalje prema potrošačima. Predloženi nadzorno-upravljački sistem omogućuje: . [7] Berger. N. Automating with Step 7 in STL and SCL Programmable Contro llers SIMATIC S7 . [13] Šunić. B. [9] Clarke. Dujmović. biro u Nišu. 2004. Glavni projekat električnih instalacija i automatskog upravljanja gasnom kotlarnicom za Fabriku belih limova “US STEEL Serbia” u Šapcu. Literatura [1] Persić. B. [6] Berger. Condition Monitoring in Thermal Power Plant. [4] Stankov. SZP “Zavarivač” Vranje. I i II . SZP “Zavarivač” Vranje. Practical SCADA for Industry . 2003. 27. Programming. Hans. . S. Gordon. Decentralization with profibus DP/DPV1 . Else vier. 2003. Automating with Simatic Integrated Automation with SIMATIC S7-300/400. Controllers. 1983. Projekt. Data Communication. [12] Shivaji.. Vranje. 10/90 i 52/90) . G. 3rd revised edition. građenje. David. Erlangen. 2001. [10] Weigmann. [3] Stankov. 2005. svibnja 2006. pogon i održavanje gasnih kotlarnica (“Sl. Dragičević. M. 3rd edition. 2004.. 2 nd editi on. Practical modern SCADA. Manual“. S. Hans. 2rd revised edition. Glavni projekat kotlarnice za proizvodnju pare u pogonu „Navip“-a u Vranju.10. Edwin Wright. Automating with Step 7 in Lad and FBD. br. [5] Berger. Software.300/400 Programmable Controllers. Kilian. Elsevier. 2005. Služba razvoja. Rijeka. Edition 01/2007. list SFRJ”.. Erlangen. Deon Reynders. Projektni biro u Nišu.300/400 . Glavni projekat električnih instalacija i automatskog upravljanja za kotlarnicu na mazut u Bujanovcu. SIMATIC S7 . [11] *** SIEMENS “Power Meter SIMEAS P. 1996. 2003. Choudhuri. S. Zagreb. SZP „Zavarivač“.. Tehnička knjiga. J. Ope rator Control and Process Monitoring. [14] *** Pravilnik o tehničkim normativima za projektovanje. Plin i plinska tehnika. Hans.. Projektiranje plinskih kotlovnica.. Protocols. Erlangen. [8] Barley. [2] Stankov.